| 2021-10-28 13:16:42 Posjet Vranskom jezeru U pratnji učiteljica Darije Brzić, Nine Poljak i Vesne Aralice, park prirode Vransko jezero obišli su učenici šestih razreda naše škole. Koliko su se dobro proveli i koliko su toga naučili,kako o samom Vranskom jezeru, životinjama i prstenovanju ptica, slike govore više od riječi. Sve pohvale našim mladim novinarima, suradnicima našeg Školskog lista. Prikupili su mnoštvo fotografija i odradili dva intervjua; s gospođom Ivanom, našom edukatoricom i gospodinom Martinom, češkim ornitologom, koja ćete moći pročitati u našem Listu! Zahvaljujemo svim djelatnicima parka!
Naučili smo i pripremili smo Vam sljedeće zanimljivosti: Vransko jezero i okolno područje, 1999. godine proglašeno je parkom prirode. Površina Parka je 57 km2, od čega 30,02 km2 zauzima jezero. Vransko jezero je nastalo prije oko 12.000 godina, u početku kao povremena bara, a danas je najveće prirodno jezero u Hrvatskoj. Predstavlja kriptodepresiju, što znači da je površina jezera iznad, a dno ispod morske razine. Zaštitni znak Parka je čaplja danguba. Pojam “dangubiti” znači ljenčariti ili zabušavati. Zapravo ova čaplja samo djeluje kao da ništa ne radi. Vrijedno cijeli dan stoji na mjestu u plićaku i strpljivo čeka da joj priđe ribica, kukac ili vodozemac. Tada naglo “oživi” i zgrabi plijen pa se opet pretvori u kip… Jezero od mora dijeli vapnenački greben, na mjestima širok samo 800 metara. Kroz pukotine u grebenu morska voda ulazi u jezero, kao što i jezerska voda dolazi u more, ovisno o vodostaju. S morem u jezero ulaze i ribe, pa i prave svjetske putnice, jegulje. Jezerska voda je bočata i u njoj živi preko 20 morskih i slatkovodnih vrsta ribe. Možete pretpostaviti da je ovo popularna destinacija za športski ribolov. Najveća dubina jezera je 4 metra, a ispod se nalazi do 30 metara visok sloj mulja. Mlečani su u 18. stoljeću naredili spajanje močvarnog jezera i mora kanalom, kako bi iskorijenili komarce malaričare. Komaraca ovdje danas gotovo ni nema. Ipak, ulaženje morske vode dovodi do sve češće pojačane slanosti jezera što predstavlja opasnost za slatkovodni i močvarni ekosustav Parka. Danas se puno pažnje usmjerava kontroli protoka vode kroz kanal Prosika.Još puno više od ovoga, čitajte u našem „Školskom zvonu!“
|
| Osnovna škola Sveti Filip i Jakov |