U pratnji učiteljica Darije Brzić, Nine Poljak i Vesne Aralice, park prirode Vransko jezero obišli su učenici šestih razreda naše škole. Koliko su se dobro proveli i koliko su toga naučili,kako o samom Vranskom jezeru, životinjama i prstenovanju ptica, slike govore više od riječi. Sve pohvale našim mladim novinarima, suradnicima našeg Školskog lista. Prikupili su mnoštvo fotografija i odradili dva intervjua; s gospođom Ivanom, našom edukatoricom i gospodinom Martinom, češkim ornitologom, koja ćete moći pročitati u našem Listu!
Zahvaljujemo svim djelatnicima parka!
Naučili smo i pripremili smo Vam sljedeće zanimljivosti:
Vransko jezero i okolno područje, 1999. godine proglašeno je parkom prirode. Površina Parka je 57 km2, od čega 30,02 km2 zauzima jezero.
- Vransko jezero je nastalo prije oko 12.000 godina, u početku kao povremena bara, a danas je najveće prirodno jezero u Hrvatskoj. Predstavlja kriptodepresiju, što znači da je površina jezera iznad, a dno ispod morske razine.
- Zaštitni znak Parka je čaplja danguba. Pojam “dangubiti” znači ljenčariti ili zabušavati. Zapravo ova čaplja samo djeluje kao da ništa ne radi. Vrijedno cijeli dan stoji na mjestu u plićaku i strpljivo čeka da joj priđe ribica, kukac ili vodozemac. Tada naglo “oživi” i zgrabi plijen pa se opet pretvori u kip…
- Jezero od mora dijeli vapnenački greben, na mjestima širok samo 800 metara. Kroz pukotine u grebenu morska voda ulazi u jezero, kao što i jezerska voda dolazi u more, ovisno o vodostaju. S morem u jezero ulaze i ribe, pa i prave svjetske putnice, jegulje.
- Jezerska voda je bočata i u njoj živi preko 20 morskih i slatkovodnih vrsta ribe. Možete pretpostaviti da je ovo popularna destinacija za športski ribolov. Najveća dubina jezera je 4 metra, a ispod se nalazi do 30 metara visok sloj mulja.
- Mlečani su u 18. stoljeću naredili spajanje močvarnog jezera i mora kanalom, kako bi iskorijenili komarce malaričare. Komaraca ovdje danas gotovo ni nema. Ipak, ulaženje morske vode dovodi do sve češće pojačane slanosti jezera što predstavlja opasnost za slatkovodni i močvarni ekosustav Parka. Danas se puno pažnje usmjerava kontroli protoka vode kroz kanal Prosika.
Još puno više od ovoga, čitajte u našem „Školskom zvonu!“
.png)
